Rad sa bazama podataka

Rad sa bazama podataka

Šta je baza podataka?

Baza podataka predstavlja skup strukturisanih odnosno organizovanih podataka i ona predstavlja srce svake aplikacije. Najčešći model baze podataka danas jeste tabelarni, koji se sastoji od vrsta i kolona. Svaka tabela predstavlja određeni Entitet ili Klasu. U ovom slučaju ćemo analizirati bazu podataka koja može služiti za funkcionisanje aplikacije na fakultetu. Takva baza podataka može sadržati tabelu koja se zove Student. Tabela student u nazivima kolona sadrži određene atribute koji su vezani za studenta. Recimo ime, prezime, datum rođenja, broj indeksa, smjer studija, prosjek itd. Sa tim što svaka vrsta predstavlja jednog studenta.

Br. Indeksa Ime Prezime Datum rođenja Smjer ...
15/207 Sandra Milanović 15.07.1996 Robotika ...
16/207 Marko Marković 13.07.1997 Elektronuka ...
17/207 Janko Janković 5.02.1997 Računarstvo ...
18/207 Darko Petrović 07.02.1996 Računarstvo ...
19/207 Nemanja Matović 03.02.1996 Telekomunikacije ...
126/207 Sanja Striković 05.05.1995 Energetika ...
253/207 Nikola Đurašković 05.04.1996 Energetika ...
... ... ... ... ... ...

Ono što je bitno u bazama podataka je da svaka vrsta(u ovom slučaju student) ima jedinstven identifikator koji može biti broj (Id), a može biti neki drugi atribut ili kombinacija atributa, sa ciljem pristupanja željenoj vrsti bez konflikta ili presjeka identifikatora. U ovom slučaju ulogu identifikatora ima atribut odnosno kolona-"Broj indeksa".

Drugi entitet odnosno tabela u ovoj bazi podataka mogu biti "Predmeti", a treći "Smjer studija". Jasno je da ovi entiteti odnosno tabele moraju da budu povezane na neki način i u nekom odnosu kako bi baza podataka bila funkcionalna. Jasno je da bi tabela "Predmeti" morala da ima atribut odnosno kolonu "Smjer studija", koji bi se nasleđivao iz tabele gdje su smjerovi studija pomoću identifikatora odnosno spoljnih ključeva. Svaki predmet bi morao da pripada jednom ili više smjerova, a svaki smjer bi morao da ima jasno definisane predmete izučavanja. Onda kada bi se tu unijela i tabela u kojoj bi se unosili podaci vezani za profesore, vidite da već baza podataka počinje da se komplikuje, i sama šema podataka postaje kompleksnija. Iz ovog razloga prije implementacije bilo koje baze podataka radi se modeliranje iste prilikom čega se na optimalan način definišu entiteti odnosno tabele i veze između istih, kako bi programeri jednostavno mogli da implementiraju bazu podataka u sistem.

Modeliranje baze podataka

Modeliranje baze podataka predstavlja urbanistički plan baze podataka. Osnovni je preduslov kako bi se jasno definisali entiteti odnosno veze na istim. U navedenom primjeru vidimo model odnosno šemu dijela baze podataka iz hipotetičke aplikacije fakulteta.

Baza podataka, digital artefaktVidimo da postoje tri tabele odnosno entiteta-"Student", "Smjer" i "Predmeti". Student ima atribute: Indeks, Ime, Prezime, Datum rođenja i Smjer_#ID(Spoljnji ključ, identifikator ID koji se nasledjuje iz tabele smjer). "Smjer" ima atribute: ID, Naziv smjera i Fakultet kom pripada. Tabela "Predmeti" ima: ID, Naziv predmeta i takođe spoljnji ključ koji pripada tabeli smjer. Bitno je zaključiti da je "Indeks"(u standardizovanom jeziku modela baza podataka identifikator se označava  sa  '#') predstavlja unikatni identifikator u tabeli Student, dok ID predstavlja identifikatore u tabelama "Smjer" i "Predmeti", respektivno.

Ovi atributi će predstavljati kolone u istoimenim tabelama.Ove tri tabele su povezane na određeni način i dijele podatke. Jezik u modeliranju baza podataka je standardizovan kako bi inženjer iz Crne Gore mogao da razumije inženjera iz Amerike nedvosmisleno i na taj način se prevazilazi jezički i kulturološki jaz između različitih nacija.

U tom standardizovanom jeziku postojeće veze na entitetima sa slike bi se čitale-"Svaki smjer može da ima jednog ili više studenta, a svaki student mora da ima jedan smjer kojem pripada". Dok bi se veza između predmeta i smjerova čitala-"Svaki predmet mora da ima jedan ili više smjerova kojem pripada i svaki smjer mora da ima jedan ili više predmeta."

CRUD operacije

CRUD (CREATE;READ;UPDATE;DELETE;) su osnovne operacije u radu sa bazama podataka. Pomoću njih možemo da upisujemo podatke, da radimo ispis odnosno čitanje podataka, da vršimo izmjene podataka ili da ih brišemo.

U SQL-u, programskom jeziku koji je namijenjen za rad sa bazama podatake ove operacije izvršavamo pomoću naredbi (INSERT, SELECT,UPDATE, DELETE). Rad sa bazama podataka se ostvaruje pomođu komandnih linija koje naziamo UPIT. Pomoću upita definišemo koji podatak želimo da selektujemo, obrišemo, izmijenimo ili dodamo.

Tako da za primjer želimo da izvršimo selekciju imena svih studenata iz tabele Student, upit bi glasio ovako:
SELECT ime from STUDENT. Tako bi za upis novog studenta koristili upit-"INSERT INTO Student(Indeks,ime, prezime, datum rođenja..) VALUEES(25, Janko, Jankovic, 06.03.1998...)" Upiti nam pomažu da manipulišemo sa podacima u tabelama baze podataka, da ih selektujemo, sortiramo, grupišemo itd. Takođe nam daju mogućnost da dodajemo nove kolone, brišemo stare, mijenjamo pojedinačne podatke, ili ih dopunjujemo, vršimo upis ili ispis podataka itd.

Rad sa bazama podataka je krucijalan u informacionim sistemima

U informacionim sistemima, sistem za upravljanje bazom podataka (DBMS) ima važnu ulogu kao čuvar svakodnevnih podataka kompanija. Baza podataka daje strukturu poslovnim informacijama, omogućava brzo kreiranje, ažuriranje i preuzimanje poslovnih zapisa.

Slični članci

9. novembar 2021.

extract361

Redizajn web sajta

9. novembar 2021.

extract361

Izrada i održavanje web sajta.

9. novembar 2021.

extract361

Cijena profesionalnog veb sajta?

9. novembar 2021.

extract361

Prilagodljivi(responsive) dizajn